Alojzije Stepinac bio je zagrebački nadbiskup i kardinal, te je jedan od velikana hrvatske Katoličke crkve. Papa Ivan Pavao II. ga je proglasio blaženim 3. listopada 1998.
Molitva za proglašenje svetim Alojzija Stepinca govori o njegovom životu kao mučeniku i branitelju siromašnih, te moli Gospodina da ga ubroji u svece sveopće Crkve.
Molitva za proglašenje svetim Alojzija Stepinca
Gospodine Bože, izvore svetosti i milosti,
blaženoga Alojzija, pastira i mučenika,
pozvao si da ti služi
kao navjestitelj i branitelj istine
i kao hrabri svjedok vjernosti Crkvi.
Poslušan tvojoj Riječi
i vođen Duhom tvoje ljubavi,
zauzimao se za siromašne i obespravljene;
ostavio nam je divno svjetlo čiste savjesti,
pouzdanja u tebe i ustrajnosti u trpljenju.
Ponizno te molimo
da nas obdariš svojom radošću
te blaženoga Alojzija ubrojiš
među svece sveopće Crkve,
da bismo ga mogli još predanije slijediti
i uteći se njegovu moćnom zagovoru
u svojim životnim potrebama.
Po njegovim molitvama jačaj proročki glas Crkve,
koji širi nadu u dolazak tvojega kraljevstva,
praćen blizinom i utjehom Blažene Djevice Marije,
Majke i Kraljice vjernoga ti naroda.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen
Zašto moliti ovu molitvu?
Molitva nas poziva da razmišljamo o životu blaženoga Alojzija Stepinca, njegovoj hrabrosti, vjeri i predanosti, što nas može nadahnuti da živimo bolje, vjerodostojnije i s više ljubavi prema bližnjima.
Stepinac je bio pastir, branitelj istine i zaštitnik obespravljenih, a molitvom ga pozivamo da svojim zagovorom pomogne u našim životnim teškoćama.
Više o Alojziju Stepincu
Alojzije Stepinac (1898.–1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal, kojeg je Katolička Crkva proglasila blaženim 1998. godine.
Rođen u Brezariću, nedaleko od Krašića, Stepinac je, tijekom Prvog svjetskog rata, služio u austro-ugarskoj vojsci.
Nakon rata, studirao je teologiju u Rimu i zaređen je za svećenika 1930. godine.
Godine 1937. imenovan je zagrebačkim nadbiskupom, a njegova pastoralna djelatnost bila je usmjerena na promicanje socijalne pravde i katoličke akcije.
Tijekom Drugog svjetskog rata, Stepinac je otvoreno osudio nacističke rasne zakone i progon Židova, Srba i drugih manjina, iako su mu neki zamjerali zbog navodne pasivnosti prema ustaškim zločinima.
No, on je osobno pomogao mnogima, uključujući Židove i Srbe, kojima je pružao zaštitu i utočište.
Po završetku rata, komunistički režim ga je osudio na 16 godina zatvora zbog navodne suradnje s okupatorom, ali je njegova presuda 2016. godine poništena.
Stepinac je do smrti 1960. godine bio pod kućnim pritvorom.
Danas je prepoznat kao važna figura u povijesti hrvatske Katoličke Crkve, iako su njegova djela i stavovi često predmet polemika.
MOLITVA BEZGREŠNOM SRCU MARIJINU
